Volontiram Hrvatska!

Portal u volonterstvo i svijet volontiranja

O volonterstvu!

“Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu”- Ghandi

U svijetu su volonterstvo i volontiranje definirani na različite načine i imaju različite dimenzije, ali se može slobodno reći kako je u svojoj najširoj definiciji volonterski rad neplaćeno, nekarijerističko, neprofitno, slobodno izabrano djelovanje koje se javlja u različitim oblicima.

Upravo na tome temelji se i definicija volonterstva koju je prihvatila Republika Hrvatska (Zakon o volonterstvu NN 58/07) koja kaže: „Volontiranjem se, u smislu ovoga Zakona, smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zakonom, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno“.

Tradicionalno poimanje volontiranja temeljilo se na dobrovoljnim aktivnostima pomaganja susjedima i prijateljima ili pomaganju zajednici u nekim izvanrednim situacijama kao što su ratovi ili prirodne katastrofe.

Danas je o volonterstvu teško govoriti bez razumijevanja značenja i koncepta filantropije. Definicija Oxfordskog rječnika opisuje filantropiju kao „poticaj na dobrotvornu akciju“, oprečnu egoizmu. Suvremena definicija organizirane filantropije podrazumijeva aktivne pojedince i grupe koji u organiziranim i poticajnim okolnostima na različite načine promoviraju i unaprjeđuju rad za opće dobro. Organizirana filantropija manifestira se kroz darivanje novca i drugih materijalnih dobara u dobrotvorne svrhe, ali i ulaganjem u zajednicu na promišljen i organiziran način kroz zaklade i druge oblike neprofitnih organizacija i institucija. Osim materijalnog pomaganja ili ulaganja, sve više je prisutan i koncept darivanja ili ulaganja osobnog vremena, znanja i vještina kroz različite oblike volonterskog angažmana. Primarne pretpostavke za razvoj filantropije u društvu su akumulirano financijsko bogatstvo, povoljno pravno i porezno okružje te postojanje potreba. Sekundarne pretpostavke odnose se na tržišnu ekonomiju, kritični stupanj povjerenja u društvu i tradiciju filantropije.

Volontiranje je, kao dobrovoljna aktivnost, prije svega sloboda izbora, a sloboda je osnovna težnja ljudske civilizacije i temeljno obilježje demokracije. Osim toga, volonterstvo u sebi sadrži potencijal izgradnje suosjećanja i solidarnosti s drugima i drugačijima.

Prema Europskom manifestu o volontiranju, volontiranje je aktivnost koja se poduzima slobodnom voljom pojedinca te osobnim izborom i motivacijom, bez želje za financijskom dobiti, u organiziranom okruženju (unutar nevladinih udruga, volonterskih centara, manje ili više organiziranih neformalnih skupina), u želji da se pomogne drugim osobama i društvu u cjelini, pridonoseći zajedničkim vrijednostima, bez osobnih interesa (iako je volontiranje od jednake koristi i samoj osobi koja volontira).

Volontiranje u obliku davanja usluga uglavnom je u vezi s organiziranim, često institucijskim kontekstima. Ovakvim oblikom volontiranja pruža se pomoć, primjerice u bolnicama, domovima za djecu, domovima za stare i nemoćne i slično.

Volontiranje kroz aktivno uključivanje u društvo, s ciljem proaktivnog iniciranja promjena u društvu, noviji je oblik volontiranja u Hrvatskoj. Najčešće se odnosi na aktivno sudjelovanje u političkim, neprofitnim organizacijama, neformalnim građanskim inicijativama i interesnim grupama.

U Hrvatskoj se u posljednjih nekoliko godina razvijaju novi pristupi organiziranom volontiranju. Uglavnom se volonterske aktivnosti provode kroz organizacije civilnog društva  i ustanove zdravstvene i socijalne skrbi koje na ovaj način podižu kvantitetu i kvalitetu svojih aktivnosti i usluga.

Značaj volonterstva

U zemljama razvijenih demokracija volonterski angažman važan je čimbenik na gotovo svim razinama življenja, od svakodnevice do promoviranja društveno važnih pozitivnih promjena. Također, rad volontera je izuzetno priznat, vrednovan i tražen te je vrlo značajna i gotovo obvezna preporuka za svako daljnje zapošljavanje.

Volonterski angažman od izuzetne je važnosti u vrijeme političkih, ekonomskih i ekoloških kriza, s kojima se svakodnevno suočavamo. Volonterstvo potiče društveni aktivizam, koji je osnovni pokretač svakog naprednog društva. Prepoznavanje potreba zajednice i spremnost na aktivno djelovanje, pomaže društvu da brže i kvalitetnije riješi nagomilane probleme i potrebe. Očekivati od države da sama riješi sve probleme vodi u skrbnički odnos države prema građanima koji je karakterističan za nerazvijena društva. Volontiranje kao društveni fenomen doprinosi pojačanom sudjelovanju građana u društvenom životu, pomaže stvaranju lokalnih mreža i stvara osjećaj odgovornosti za rješavanje problema koji postoje u zajednicama.

U svim svojim oblicima, volonterstvo ima vrlo važnu ulogu u društvima širom Europske unije: volonteri su uključeni u širok raspon aktivnosti, kao što su obrazovanje i pružanje usluga, međusobna pomoć ili samopomoć, zastupanje, provođenje kampanja, upravljanje te društvene i ekološke akcije.

Osim koristi za društvo u cjelini, volontiranje ima i cijeli niz pozitivnih učinaka na pojedinca. Tako, na primjer, mladima i nezaposlenima pomaže da razviju ili dodatno usavrše određene vještine, steknu pouzdanje i samopoštovanje kako bi postali obučeni i spremni za raznolike mogućnosti zaposlenja. Također, stariji ljudi kroz volontiranje uspijevaju ostati aktivni, doprinose zajedničkom dobru i osjećaju da su njihove vještine još uvijek dragocjene. Ovo je od važnosti za održanje njihovog morala, dok istovremeno doprinosi održanju integracijske suradnje i solidarnosti. Kroz volontiranje ljudi razvijaju komunikacijske i organizacijske vještine, proširuju svoje socijalne krugove i često dobivaju mogućnosti za plaćene poslove u budućnosti. Uz to, volontiranje pruža i mogućnosti neformalnog obrazovanja, te je zbog toga jedan od ključnih elemenata u strategiji životnog učenja u Europskoj uniji.

Volontiranje je jedan od načina socijalnog uključivanja i integracije. Ono doprinosi izgrađivanju kohezivnog društva stvarajući veze temeljene na povjerenju i solidarnosti te tako stvara i socijalni kapital. Volontersko djelovanje kreira prostor u kojem ljudi, bez obzira na nacionalnost, religiju, socioekonomski status i dob, mogu doprinijeti stvaranju pozitivnih promjena u društvu.

Volonteri doprinose provedbi politika Europske unije, kao što su politika socijalnog uključivanja i pomoći u razvoju. Volonterstvo se može iskoristiti kao oruđe za poticanje aktivnog i odgovornog građanskog angažmana u Europskoj uniji, što je ključno u ostvarivanju europskih ideala i vrijednosti kao što su demokracija, solidarnost i sudjelovanje u društvu. Ovaj društveni fenomen može biti snažan izvor pomirenja i ponovne izgradnje u podijeljenim društvima.

Društveni i povijesni kontekst volonterstva u Republici Hrvatskoj

Volonterstvo u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju, koja se može povezati s konceptom solidarnosti, iako je ono tijekom prijašnjih razdoblja bilo primjenjivano na načine koji su različiti u odnosu na današnje tumačenje volonterstva. Mnoga politička i društvena previranja u regiji, koja su sa sobom donijela niz nestabilnosti u svakodnevnom djelovanju lokalnog stanovništva utjecale su posljedično na visoku razinu ovisnosti o različitim oblicima pomoći, koja se davala/zaprimala kroz humanitarne i volonterske aktivnosti. Službena definicija - Volonterstvo u Republici Hrvatskoj je definirano Zakonom o volonterstvu. Volontiranjem se, u smislu ovoga Zakona, smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zakonom, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Obim i sastav – Republika Hrvatska nema službenih, sustavno prikupljenih podataka o razvoju volonterstva (uključujući broj volontera, pokazatelje o ekonomskoj vrijednosti volonterstva, i dr). Unatoč tome, hrvatske organizacije civilnog društva, s jedne strane, te određene međunarodne donatorske institucije s druge, uložile su individualne napore usmjerene ka razvoju i provedbi istraživačkih projekata na području volonterstva (učestalost volontiranja, vrste volonterskih aktivnosti i stav javnosti prema volonterstvu). Provedena istraživanja ukazuju na činjenicu da volonterstvo primarno ostaje u interesnoj sferi organizacija civilnog društva. Prema rezultatima istraživanja, građani koji su volontirali barem jednom u zadnjih 12 mjeseci su najčešće organizirali akcije i aktivnosti (39,3%), ili su pružali praktičnu pomoć (31,8%), savjet ili informaciju (27,1%), vodili određenu skupinu ili sudjelovali u određenim oblicima donošenja odluka (20,6%). Prema rezultatima istraživanja Udruge za razvoj civilnog društva SMART provedenih tijekom 2001. i 2006. godine, većina ispitanika je volontirala u okviru aktivnosti koje su provodile organizacije civilnog društva (45,4% u 2006. i 43% u 2001.). Aktivnosti u okviru kojih su ispitanici uglavnom sudjelovali (od 32,3% - 17%) su pripreme događanja te volontiranje u lokalnoj zajednici, školi/vrtiću te crkvi. Značajni odmaci u utvrđenim pokazateljima glede broja ljudi koji su volontirali (od 5% pa sve do 46%) prozlaze iz korištenja različitih definicija volonterstva i korištenja neusporedivih istraživačkih metoda. Većina ljudi koji volontiraju nalaze se u dobnoj skupini od 30 do 60 godina. Značajan je podatak da osobe starije dobi više sudjeluju u volonterskim aktivnostima u odnosu na mlade generacije, dok, s druge strane, nema veće razlike glede rodne pripadnosti osoba koje su volontirale.

Profil volontera – Trenutno nisu dostupni opći podaci glede razine obrazovanja, statusa na tržištu rada, financijskog statusa i dr. Uzimajući u obzir razinu obrazovanja volontera, visoko obrazovani ispitanici su češće volontirali u svojim lokalnim zajednicama u odnosu na osobe s nižom i srednjom razinom obrazovanja, dok su osobe s nižom razinom obrazovanja sudjelovale u više volonterskih akcija u školama/vrtićima u odnosu na osobe sa srednjom razinom obrazovanja. Učenici srednjih škola i zaposlene osobe su aktivnije sudjelovali u školama/vrtićima u odnosu na studente i umirovljene osobe.

Motivacija volontera

Anketa iz 2000. godine ukazala je na činjenicu da većina ispitanika vjeruje da je učinkovita organizacija volonterskih aktivnosti najvažniji motivacijski čimbenik za uključivanje u takve aktivnosti. Ostali visoko ocijenjeni motivacijski čimbenici su: osobno zadovoljstvo postignuto kroz volontiranje; rješavanje osobnih problema volontera; osiguravanje drugih preduvjeta na individualnoj razini kao što su: više slobodnog vremena, stabilni gospodarski uvjeti i bolja zdravstvena situacija. U istraživanju iz 2000. godine, osim učinkovitije organizacije volonterski aktivnosti, kao ostali motivacijski čimbenici istaknuti su: mogućnost pronalaženja zaposlenja kroz volonterske aktivnosti; konkretni rezultati volonterskog rada; više informacija o volontiranju i pokriveni troškovi.
Potpora volontiranju

Legislativa – U svibnju 2007. godine, Sabor Republike Hrvatske usvojio je Zakon o volontiranju, prvi takav zakon u zemlji i regiji. Zakon definira odnose između volontera, organizatora volonterskih aktivnosti i krajnjih korisnika volonterskih aktivnosti s ciljem osiguravanja adekvatnog društvenog okruženja za razvoj volonterstva i prevenciju bilo koje zloupotrebe istog. Zakon također uređuje terminologiju, načela i uvjete volontiranja te relevantne ugovore, etički kodeks i certifikate. Osim toga, isti zakon predviđa raspoređivanje financijskih sredstava za rad Nacionalnog odbora za volonterstvo te za dodjelu godišnje nacionalne nagrade za volonterstvo.
Financiranje od strane Vlade RH/lokalne uprave i samouprave – Općenito govoreći, podrška za razvoj volonterstva još uvijek nije dostatna kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj/lokalnoj razini. Unatoč napretku, poglavito nakon objavljivanja natječaja Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u travnju 2008. za sufinanciranje regionalnih volonterskih centara, osiguravanje strukturirane i redovne podrške ostaje jedan od većih izazova za razvoj volonterstva u Republici Hrvatskoj.

Sektorske strategije i dokumenti:

  1. Zakon o volonterstvu
  2. Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2006. do 2011. godine , uključujući i operativni plan za razdoblje 2006-2011 (dio ove strategije definira prioritete vezane uz razvoj volonterstva)
  3. Etički kodeks volontiranja

Infrastruktura za razvoj volonterstva

Osim relevantnih Vladinih mjera i legislative, nekoliko tijela/institucija čine veoma važne elemente infrastrukture za razvoj volonterstva:

  • Regionalni volonterski centri - Četiri regionalna volonterska centra redovno djeluju na razvoju volonterstva u Republici Hrvatskoj. Volonterski centri su registrirani kao neprofitne/nevladine organizacije u okviru Zakona o udrugama. Osnovni cilj ovih centara je promicanje i razvoj volonterskih aktivnosti na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
  • Mreža volonterskih centara – ovu neformalnu mrežu trenutno čine četiri regionalna volonterska centra. Mreža je osnovana s ciljem promocije volonterstva, povećanja vidljivosti volonterskih aktivnosti i razvoja volonterske infrastrukture. Rad mreže je prepoznat od svih ključnih dionika u Hrvatskoj.
  • Nacionalni odbor za razvoj volonterstva - Nacionalni odbor za razvoj volonterstva je tijelo Vlade RH čije aktivnosti su usmjerene ka promidžbi i razvoju volonterstva kao i izradi Etičkog kodeksa volonterstva.


Važni dionici za razvoj volonterstva na nacionalnoj razini

  •     Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva
  •     Ured za udruge Vlade RH
  •     Ministarstvo socijalne politike i mladih
  •     Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

Promidžba

4 nacionalne konferencije o volonterstvu
godišnje obilježavanje Međunarodnog dana volontera - kampanje na regionalnoj i nacionalnoj razini.
Prepoznavanje važnosti volonterstva:

  •     godišnja nagrada za volonterstvo na nacionalnoj razini (2001, 2007),
  •     nagrada „Volonteri godine“ na regionalnoj razini (u Osječko-baranjskoj županiji od 2006. godine; u Primorsko-goranskoj županiji od 2007. godine),
  •     nagrada „Volonteri godine“ na lokalnoj razini (u Splitu od 2000. godine)
  •     Volonterska knjižica

 


Ključni izazovi

  •     jačanje volonterskih centara kao ključnih „stupova“ infrastrukture na području volonterstva
  •     promicanje/razvoj volonterstva u školama
  •     priznavanje volonterstva pri zapošljavanju i u formalnom obrazovanju
  •     povećanje učestalosti volontiranja
  •     uspostavljanje sustava prikupljanja informacija o učestalosti volontiranja
  •     uspostavljanje sustava za procjenu ekonomske vrijednosti volontiranja
  •     povećanje razine volontiranja u javnim institucijama (u sektorima zdravstva i socijalne skrbi te u lokalnoj upravi i samoupravi)
  •     uspostavljanje modela za provođenje sustavnih istraživanja na području volonterstva
  •     promidžba korporativnog volontiranja

 

Najnovije

  • Na valovima volonterstva
    Kao partneri u projektu “Na valovima volonterstva – infrastruktura za snažne i povezane zajednice”, kojeg…
Nalazite se ovdje: Home O volonterstvu